Tom prilikom učenici su upoznati sa životom i djelom izuzetnog znanstvenika, zasluženog, ali nikada ostvarenog Nobelovca, rođenog jedne olujne noći mjeseca srpnja 1856. godine u malom ličkom selu Smiljan. Znanstvenik i inovator svjetskog glasa, Nikola Tesla radio je na polju elektro i radio tehnike.

U malom ličkom selu Kuterevu posjetili su utočište za mlade i napuštene medvjediće i upoznali se sa njihovim životom.

Pogledajte i uživajte u fotografijama koje su snimili sedmaši.

Smiljan

Kuterevo

Kako biste s njima podijelili ponešto znanja o istom pročitajte nastavak teksta.

Malo zanimljivosti o našem velikanu Nikoli Tesli:

Za sebe je tvrdio da nije izumitelj već "otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas". Za svoju uspješnost u izumiteljskom poslu tvrdio je da zahvaljuje svojoj urođenoj sposobnosti nevjerojatne vizualizacije stvari, procesa i događaja. Sukladno tome sve svoje eksperimente bi prvo osmislio u glavi, a potom ih praktično proveo u djelo. Tvrdio je kako je tu sposobnost imao od malena te da ponekad nije znao razlikovati svoju maštu od stvarnosti. Stoga je prolazio rukom ispred očiju da bi se uvjerio što je stvarnost, a što mašta.

Imao je veoma mali broj bliskih prijatelja. I među znanstvenicima i u javnosti pratio ga je glas samotnjaka i ekscentrika. Iako mu je bio potreban novac 1912. je odbio primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da njegov suprimatelj Thomas Alva Edison nije pravi znanstvenik.

Zadnje godine svog života proveo je hraneći golubove i živio je uglavnom od godišnjeg honorara iz domovine. Bio je briljantan znanstvenik koji je imao dara da praktično dokaže svoje hipoteze. Njegove špekulacije o ostvarenju komunikacije s drugim planetima, izjave da može razdijeliti Zemlju poput jabuke, kao i njegova tvrdnja da je izmislio smrtonosnu zraku koja može uništiti 10 tisuća aviona na udaljenosti od 400 km nailazile su na podsmijehe i kritike. Unatoč tomu Tesla se danas smatra jednim od najplodnijih genija u elektrotehnici.

Teslini izumi zasnovani na izmjeničnoj struji postali su temelj cijelom daljnjem razvoju elektrotehnike. Ostvario je oko tisuću pronalazaka i patenata - trofazni sustav za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje) i dr. Bio je i jedan od pionira radio-tehnike: otkrio je sustav za bežično upravljanje i davanje znakova na daljinu, pronašao je nov sustav osvjetljenja, konstruirao je visokofrekventne alternatore kao osnovu emisionih radio-stanica, proizveo je neprigušene elektromagnetske valove, otkrio je i patentirao princip rezonancije za radio-veze, izložio ideju o međuplanetarnim telekomunikacijama pomoću ultrakratkih valova, a zamislio je u cjelini radarski sustav. Objavio je radove iz fizike u kojima je iznosio originalne ideje koje su se kasnije ostvarile.

Preminuo je u New Yorku 7. siječnja 1943. u 87-oj godini života. Nakon njegove smrti kovčezi u kojima se nalaze Teslini papiri, diplome i druge počasti, kao i njegove laboratorijske bilješke zapečaćeni su. Neko vrijeme nalazili su se u vlasništvu Teslinog rođaka i jedinog nasljednika Save Kosanovića. On je kasnije svoje tako stečeno nasljedstvo poklonio gradu Beogradu, a u svrhu osnivanja muzeja Nikole Tesle.

Selo Kuterevo smješteno je uz sjeveroistočnu padinu Velebita, na samoj granici Parka prirode Velebit. Stanovnici Kutereva se uz šumarstvo još uvijek bave starim zanatom - drvodjelstvom. Kuterevo se nalazi blizu ceste Senj - Otočac - Plitvice, a cesta Otočac - Krasno - Sv. Juraj prolazi zapadnim rubom Kuterevske kotline.

Zbog zemljopisnog položaja uz područje gusto napučenih medvjeđih staništa Sjevernog Velebita, u Kuterevu je osnovano prvo Utočište za mlade medvjediće u Hrvatskoj, kao novi dom za mlade, napuštene medvjediće.

Projekt utočišta za mlade medvjede (popularno ime: Velebitski medo) inicirao je Hrvatski centar "Znanje za okoliš", a na terenu projekt provodi Velebitska udruga Kuterevo - VUK. Osnovni cilj projekta je izgradnja i uspostava prvog hrvatskog Utočišta za mlade medvjede, kako bi se učinkovito pomoglo u zaštiti životinjske vrste smeđeg medvjeda, a kroz edukaciju lokalnog stanovništva i posjetitelja Utočišta doprinijelo jačanju svijesti o posebno vrijednoj bio-raznolikosti i potrebi njenog očuvanja na ovom području Parka prirode Velebit.

U Kuterevskom utočištu radi tim prijatelja prirode, koji je sačinjen od stručnjaka na polju biologije i ekologije, ali i laika dobrovoljaca, koji motive traže u velikoj ljubavi prema medvjedima. Svi se oni nesebično i s puno truda brinu o medvjeđim stanovnicima Kutereva, u želji da medvjedićima osiguraju ne samo sigurniju budućnost, nego i životne uvjete koji su najbliži prirodnim.